Being an Ottoman Vlach: On Vlach Identity(ies), Role and Status in Western Parts of the Ottoman Balkans (15th-18th Centuries)

Balkanlarda Osmanlı fetihlerinin ardından, hala geniş ölçüde göçebe ve yarı göçebe olan Eflaklar, fatihlerle özel bir anlaşma yaptılar. Yeni fethedilen bölgelerde kolonizatör güçler olarak, voynuklar ve martoloslar gibi yedek askeri kuvvetler olarak hizmet ettiler. Bunun karşılığında Osmanlılar Eflaklara, geniş muafiyetler ve muhtariyetler bağışlamış ve bu durum onları sıradan tabi halktan - re‘âyâ’dan önemli ölçüde farklı kılmıştır. Zaman içinde, merkezileşme ve devlet yapısında, ekonomik sistemde ve askeri teşkilattaki değişimlerle birlikte Eflakların verdiği hizmetler gereksiz hale geldi. 1520’lerde yüzyılın sonlarına kadar sürecek olan Eflakların yerleşik hayata geçiş ve muafiyetlerinin azaltılma süreci başladı ve Eflak çoğunluğu ilk once filuricilerle ve daha sonra sıradan re‘âyâ köylüsü ile eşitlendi. Eflakların devlet baskısına tepkileri üç başlıktan oluşuyordu: (1) ayaklanma ve düşman topraklarına göç (2) yeni gerçekleri kabul etme ve Eflak niteliğini kaybetme (3) İslamı kabul etme yoluyla “yönetici halk” ile asimilasyon. Diğer taraftan, 18. yüzyıl uluslararası ticarette zengin olarak öne çıkmayı başarmış olan Eflak asıllı “fatih Ortodoks tücccarlar”ın yükselişine şahitlik etti. Ancak tüm başarılarına rağmen, onlar da oldukça hızlı bir şekilde, göçebe atalarının kaderini takip ederek, ev sahibi topluluk içerisinde asimile oldular.

Bir Osmanlı Eflakı Olmak: Osmanlı Balkanlarının Batı Bölgelerinde Eflak Kimliği, Görevi ve Vaziyetine Dair (15.-18. Yüzyıllar)

Following the Ottoman conquest of the Balkans, the Vlachs, still a largely nomadic and semi-nomadic population, made special arrangements with the conquerors. They served as a colonising force in newly conquered areas, manning auxiliary military units such as voynuks and martoloses, etc. In exchange, the Ottomans granted the Vlachs wide exemptions and autonomies that made them significantly different from the ordinary subject population – re‘âyâ. During the course of time, with centralisation and changes to state structure, the economic system and military organisation occurring, many of the services that the Vlachs used to provide for the Ottomans, became superfluous. As a result, the 1520’s saw the beginning of Vlach sedentarisation and a reduction of their privileges. By the end of the 16th century, these privileges resulted in the majority of Vlachs’ social standing being equalled to that of the filuricis, and later with ordinary re‘âyâ peasants. The Vlach response to the pressure of the state was threefold: (1) rebellion and migration to enemy territory, (2) acceptance of new realities and the loss of Vlach quality, and (3), assimilation with the “ruling people” by means of Islamisation. The 18th century, on the other hand, witnessed the rise of “conquering Orthodox merchants,” originally Vlachs, who distinguished themselves through wealth acquired in international trade. Despite their success, however, they once again, relatively quickly assimilated into host societies, following the fate of their nomadic predecessors.

___

A. Primary Sources Unpublished Archival Sources Başbakanlık Osmanlı Arşivi, Istanbul Mühimme Defteri, Vols. 4, 16, 26, 27, 28, 42, 46, 48. İbnülemin. Askeriye. Gazi Husrev Beg’s Library, Sarajevo Sicil of Sarajevo, Vol. 2. Monastery of Fojnica Acta turcica, file 2. Published Archival Sources and Narratives 7 Numaralı Mühimme Defteri (975-976/1567-1568) _____Tıpkıbasım>, Vol. 1-2, T.C. Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü, Ankara 1997.

91, 164, MAD 540 ve 173 Numaralı Hersek, Bosna ve İzvornik Livâları İcmâl Tahrîr Defterleri (926-939 / 1520-1533), Vol. I-II, T.C. Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü, Ankara 2006.

AKGÜNDÜZ, Ahmed, Osmanlı Kanunnâmeleri ve Hukukî Tahlilleri, Vols. 1-8, Osmanlı Araştırmaları Vakfı, Istanbul 1990-1994.

BARKAN, Ömer Lütfi, XV ve XVIıncı Asırlarda Osmanlı İmparatorluğunda Ziraî ve Ekonominin Hukukî ve Malî Esasları. Vol. I. Kanunlar, Bürhaneddin Matbaası, Istanbul 1943.

BENIĆ, Bono, Ljetopis sutješkog samostana, ed. and tr. by Ignacije Gavran, Synopsis, Sarajevo-Zagreb 2003.

BOJANIĆ, Dušanka, Turski zakoni i zakonski propisi iz XV i XVI veka za smederevsku, kruševačku i vidinsku oblast, Istorijski institut, Belgrade 1974.

BOŠKOV, Vančo, “Turski dokumenti o odnosu katoličke i pravoslavne crkve u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji (XV-XVII vek)”, Spomenik Srpske akademije nauka i umetnosti, Vol. 131, Odeljenje istorijskih nauka Vol. 7, Belgrade 1992, pp. 7-95.

ÇELİK, Sıtkı, ed., 21 Numaralı Mühimme Defteri (Tahlil-Metin), MA Thesis, İstanbul Üniversitesi, Istanbul 1997.

DIFNIK, Franjo, Povijest Kandijskog rata u Dalmaciji, tr. by Smiljana and Duško Kečkemet, Književni krug, Split 1986.

DIVKOVIĆ, Matija, Nauk krstjanski za narod slovinski; Sto čudesa aliti zlamen’ja Blažene i slavne Bogorodice, Divice Marije, ed. by Darija Bagarić, Marijana Horvat, Dolores Grmača and Maja Banožić, Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, Sarajevo 2013.

ĐURĐEV, Branislav, “Požeška kanun-nama iz 1545 godine”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s., 1 (1946), pp. 129-138.

ĐURĐEV, Branislav, “Sremska kanun-nama iz 1588-9 godine”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s., 4-5 (1950), pp. 269-283.

ĐURĐEV, Branislav, Nedim FILIPOVIĆ, Hamid HADŽIBEGIĆ, Muhamed MUJIĆ, and Hazim ŠABANOVIĆ, Kanuni i kanun-name za Bosanski, Hercegovački, Zvornički, Kliški, Crnogorski i Skadarski Sandžak, Orijentalni institut, Sarajevo 1957.

ELEZOVIĆ, Gliša, Turski spomenici, No. 1, Vol. 1, Belgrade 1940.

EVLİYA ÇELEBİ b. Derviş Mehemmed Zıllî, Evliya Çelebi Seyahatnâmesi. Topkapı Sarayı Bağdat 307 Yazmasının Transkripsyonu – Dizini, ed. by Yücel Dağlı, Seyit Ali Kahraman, İbrahim Sezgin, Vol. 5, Yapı Kredi Yayınları, Istanbul 2001.

EVLİYA ÇELEBİ b. Derviş Mehemmed Zıllî, Evliya Çelebi Seyahatnâmesi. Topkapı Sarayı Bağdat 307 Yazmasının Transkripsyonu – Dizini, ed. by Seyil Ali Kahraman and Yücel Dağlı, Vol. 6, Yapı Kredi Yayınları, Istanbul 2002.

GEORGIJEVIĆ, Bartolomej, Običaji Turaka (u XVI. vijeku). ‘De Turcarum moribus”, tr. by Ivo Badrov, Skopje 1922.

HADŽIBEGIĆ, Hamid, “Rasprava Ali Čauša iz Sofije o timarskoj organizaciji u XVII stoljeću,” Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s., 2 (1947), pp. 139-205.

IYÂNÎ, Câfer, Tevârîh-i Cedîd-i Vilâyet-i Üngürüs, ed. by Mehmet Kirişcioğlu, Kitabevi, Istanbul 2001.

KURIPEŠIĆ, Benedikt, Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530., tr. by Đorđe Pejanović, Čigoja štampa, Beograd 2001.

LASTRIĆ, Filip, Pregled starina Bosanske provincije, tr. by Ignacije Gavran and Šimun Šimić, Synopsis, Sarajevo-Zagreb 2003.

LAŠVANIN, Nikola, Ljetopis, ed. by Ignacije Gavran, 2nd edition, Synopsis, Sarajevo- Zagreb 2003.

Opširni popis Bosanskog Sandžaka iz 1604. godine, ed. and tr. by Adem Handžić, Vol. I/2, Bošnjački institut Zürich – Odjel Sarajevo and Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 2000.

Opširni popis Bosanskog Sandžaka, ed. and tr. by Amina Kupusović, Vol. 3, Bošnjački institut Zürich – Odjel Sarajevo and Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo.

Priče francuskih putnika sa puta po Otomanskoj Bosni, tr. and ed. by Miroslav Karaulac, Matica Srpska, Novi Sad 1998.

REFİK, Ahmed, Anadolu\\\'da Türk Aşiretleri (966-1200), 2nd edition, Enderun Kitabevi, Istanbul 1989.

B. Secondary Sources ANČIĆ, Mladen, “Srednjovjekovni Vlasi kontinentalne Dalmacije”, in: Vesna Kusin, ed., Dalmatinska Zagora. Nepoznata zemlja, Zagreb 2007, pp. 161-167.

ANHEGGER, Robert, “Martoloslar Hakkında”, Türkiyat Mecmuası, 7-8, 1, (1940-1942), pp. 282-320.

ANHEGGER, Robert, Beitrage zur Geschichte des Bergbaus im Osmanischen Reich. I Europaische Türkei, Bd. 1, Istanbul 1943.

BARKAN, Ömer Lûtfi, “Osmanlı İmparatorluğunda Bir İskân ve Kolonizasyon Metodu Olarak Sürgünler (III)”, İstanbul Üniversitesi İktisat Fakültesi Mecmuası, 15 (1953-1954), pp. 209-237.

BEGOVIĆ, Mehmed, “Tragovi našeg srednjovekovnog prava u turskim pravnim spomenicima”, Istoriski časopis, 3 (1951-52), pp. 67-84.

BEGOVIĆ, Mehmed, “Tragovi našeg krivičnog prava u turskim zakonskim spomenicima”, Istorijski časopis, 6 (1956), pp. 1-11.

BELDICEANU, Nicoară, “Sur les valaques des Balkans slaves a l\\\'epoque ottomane (1450-1550)” Revue des études islamiques, 34 (1966), pp. 83-132.

BELDICEANU, Nicoară, “Les Valaques de Bosnie à la fin du XVe siècle et leurs institutions”, in: Nicoară Beldiceanu, Le monde ottoman des Balkans (1402-1566). Institutions, société, économie, Variorum Reprints, London 1976, pp. 121-134.

BELDICEANU, Nicoară, “La région de Timok-Morava dans les documents de Mehmed II et de Selîm I”, in: Le monde ottoman des Balkans (1402-1566). Institutions, société, économie,Variorum Reprints, London 1976, pp. 111-129,

BERTOŠA, Miroslav, Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće), 2nd edition, ZN “Žakan Juri”, Pula 1995.

BİLGE, Sadık Müfit, Osmanlı\\\'nın Macaristanı, Kitabevi, Istanbul 2010.

BOTICA, Ivan, “Prilog istraživanju najstarijeg spomena vlaškog imena u hrvatskoj historiografiji”, Radovi. Zavod za hrvatsku povijest, 37 (2005), pp. 35-46.

BRACEWELL, Catherine Wendy, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću, tr. by Nenad Popović and Mario Rossini, Barbat, Zagreb 1997 (originally published as: The Uskoks of Senj. Piracy, Banditry and Holy War in the Sixteenth-century Adriatic, Cornell University Press, Ithaca 1992).

“Bunjevci”, in: Hrvatska enciklopedija, web edition, Leksikografski zavod ‘Miroslav Krleža’, Zagreb 2013, _____http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10202> (last accessed on January 31, 2014).

BUZOV, Snježana, “Vlasi Istrije na području sjeverne Dalmacije u popisnim defterima 16. Stoljeća”, Prilozi za orijentalnu filologiju, 40 (1990), pp. 243-257.

BUZOV, Snježana, “Vlasi u Bosanskom sandžaku i islamizacija”, Prilozi za orijentalnu filologiju, 41 (1991), pp. 99-112.

ÇETİNTÜRK, Salâhaddin, “Osmanlı İmparatorluğunda Yürük Sınıfı ve Hukuki Statüleri”, Ankara Üniversitesi Dil ve Tarih-Coğrafya Fakültesi Dergisi, 2 (1943), pp. 107-116,

DAVIDOV, Dinko, Spomenici Budimske eparhije, Prosveta, Belgrade 1990. ĐURĐEV, Branislav, “Nešto o vlaškim starješinama starješinama pod turskom upravom”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 52 (1940), pp. 49-66.

ĐURĐEV, Branislav, “O vojnucima sa osvrtom na razvoj turskog feudalizma i na pitanje bosanskog agaluka”, Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s., 2 (1947), pp. 75-137.

ĐURĐEV, Branislav, “O knezovima pod turskom upravom”, Istoriski časopis, 1, 1-2 (1948), pp. 3-37.

ĐURĐEV, Branislav, “O uticaju turske vladavine na razvitak naših naroda”, Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine, 2 (1950), p. 19-82

ĐURĐEV, Branislav, “Hrišćani spahije u severnoj Srbiji u XV veku”, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine, 4 (1952), pp. 165-169

ĐURĐEV, Branislav, “Uloga srpske crkve u borbi protiv osmanske vlasti”, Pregled, 1 (1953), pp. 35-42.

ĐURĐEV, Branislav, “Srbija”, in: Branislav Đurđev, Bogo Grafenauer and Jorjo Tadić, eds., Historija naroda Jugoslavije, Vol. 2, Školska knjiga, Zagreb 1959, pp. 67-101.

ĐURĐEV, Branislav, Uloga crkve u starijoj istoriji srpskog naroda, Svjetlost, Sarajevo 1964

DŽAJA, Srećko M., Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804, tr. by Ladislav Z. Fišić, Svjetlost, Sarajevo 1992.

ERCAN, Yavuz, Osmanlı İmparatorluğunda Bulgarlar ve Voynuklar, Türk Tarih Kurumu Basımevi, Ankara 1989.

FAROQHI, Suraiya, “Rural Society in Anatolia and the Balkans during the Sixteenth Century, II”, Turcica, 11 (1979), pp. 103-153.

FILIPOVIĆ, Nedim, “Bosna i Hercegovina”, in: Branislav Đurđev et al., Historija naroda Jugoslavije, Vol. 2, Školska knjiga, Zagreb 1959, pp. 114-158.

FILIPOVIĆ, Nedim, Princ Musa i šejh Bedreddin, Svjetlost, Sarajevo 1971.

FILIPOVIĆ, Nedim, “Vlasi i uspostava timarskog sistema u Hercegovini”, Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Vol. 12, Centar za balkanološka istraživanja, Vol. 10, Sarajevo, 1974, pp. 127-221.

FILIPOVIĆ, Nedim, “Islamizacija vlaha u Bosni i Hercegovini u XV i XVI vijeku”, in: “Simpozijum – Vlasi u XV i XVI vijeku (Sarajevo, 13-16. XI 1973),” Radovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Vol. 73, Odjeljenje društvenih nauka, Vol. 22, Sarajevo 1983, pp. 139-148.

GÖKBİLGİN, M. Tayyib, Rumeli’de Yürükler, Tatarlar ve Evlâd-ı Fâtihân, 2nd edition, İşaret Yayınları, Istanbul 2008.

HADROVICS, Laszlo, Srpski narod i njegova crkva pod turskom vlašću, tran. by Marko Kovačić, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2000 (originally published as: Ladislas Hadrovics, Les people serbe et son église sous la domination turque, Les Presses universitaries de France, Paris 1947).

HADŽIJAHIĆ, Muhamed, Od tradicije do identiteta. Geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana, Islamska zajednica Zagreb, Zagreb 1990.

HANDŽIĆ, Adem, “Etničke promjene u Sjeveroistočnoj Bosni i Posavini u XV i XVI vijeku”, in: Adem Handžić, Studije o Bosni: Historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda, IRCICA, Istanbul 1994, pp. 7-17.

HANDŽIĆ, Adem, “O društvenoj strukturi stanovništva u Bosni početkom XVII stoljeća”, in: Adem Handžić, Studije o Bosni: Historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda, IRCICA, Istanbul 1994, pp. 235-251.

HICKOK, Michael Robert, Ottoman Military Administration in Eighteenth-Century Bosnia, Brill, London-New York-Köln 1997.

HRABAK, Bogumil, “Naseljavanje hercegovačkih i bosanskih vlaha u Dalmatinsku zagoru u XIV, XV i XVI veku”, in: Ivan Mužić, ed., Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji, Muzej arheoloških spomenika, Split 2010, pp. 197-213.

İNALCIK, Halil, “Od Stefana Dušana do Osmanskog Carstva”, Prilozi za orijentalnu filologiju, 3-4 (1952-53), pp. 23-53.

İNALCIK, Halil, “Osmanlılar’da Raiyyet Rüsûmu”, in: Halil İnalcık, Osmanlı İmparatorluğu. Toplum ve Ekonomi Üzerinde Arşiv Çalışmaları, İncelemeler, Eren, Istanbul 1993, pp. 31-65.

İNALCIK, Halil, “The Yürüks: Their Origins, Expansion and Economic Role”, in: Halil İnalcık, The Middle East and the Balkans under the Ottoman Empire. Essays on Economy and Society, Indiana University Turkish Studies, Bloomington 1993, pp. 97- 136.

İNALCIK, Halil, “Filori”, Diyanet Vakfı İslam Ansiklopedisi, Vol.13, Istanbul 1996, pp. 106-107.

İNALCIK, Halil, “The Status of Greek Orthodox Patriarch under the Ottomans”, in: Halil İnalcık, Essays in Ottoman History, Eren, Istanbul 1998, pp. 195-223.

JURIN STARČEVIĆ, Kornelija, Osmanski krajiški prostor: rat i društvo u jadransko- dinarskom zaleđu u 16. i 17. stoljeću, unpublished Ph.D. thesis, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb 2012.

KAJMAKOVIĆ, Zdravko, Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini, Veselin Masleša, Sarajevo 1971.

KAL’ONSKI, Aleksey, Yurutsite, Prosveta, Sofia 2007.

KARPAT, Kemal, “Eflak”. Diyanet Vakfı İslam Ansiklopedisi, Istanbul 1994, Vol. 10, pp. 466-469.

KASER, Karl, Slobodan seljak i vojnik. Rana krajiška društva (1545-1754.), tr. by Josip Brkić, Vol. 1, Naprijed, Zagreb 1997 (originally published as: Freier Bauer und Soldat. Die Militarisierung der agrarischen Gesellschaft in der kroatisch-slawonischen Militärgrenze (1535-1881.), Böhlau Verlag, Vienna 1997).

KASER, Karl, Porodica i srodstvo na Balkanu. Analiza jedne kulture koja nestaje, trans. by Olivera Durbaba, Udruženje za društvenu istoriju, Beograd 2002 (originally published as: Familie und Verwandtschaft auf dem Balkan. Analyse einer untergehenden Kultur, Böhlau Verlag, Wien-Köln-Weimar 1995).

KIEL, Machiel, Art and Society of Bulgaria in the Turkish Period, Van Gorcum, Assen/Maastricht 1985.

KİRİŞÇİOĞLU, Mehmet, “Müellif ve Eserleri”, in: Câfer Iyânî, Tevârîh-i Cedîd-i Vilâyet- i Üngürüs, ed. by Mehmet Kirişcioğlu, Kitabevi, Istanbul 2001, pp. xv-xxxii xv- xxxii.

KLAIĆ, Nada, “Položaj vlaha u XIV i XV stoljeću u hrvatskim zemljama”, in: “Simpozijum – Vlasi u XV i XVI vijeku (Sarajevo, 13-16. XI 1973)”, Radovi Akademije i nauka Bosne i Hercegovine, Vol. 73, Odjeljenje društvenih nauka, Vol. 22, Sarajevo 1983, pp. 107-111.

KLAIĆ, Nada, “Društvo u srednjovjekovnoj Hrvatskoj s posebnim osvrtom na njegov razvitak u Cetinskoj Krajini”, in: Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka. Znanstveni skup – Sinj, 3-6. VI. 1980. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Vol. 8, Hrvatsko arheološko društvo, Split 1984, pp. 265-271.

KOVAČEC, August, Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima), Znanstvena udruga Mediteran, Pula 1998.

KOVAČEVIĆ-KOJIĆ, Dušanka, “Učešće Vlaha u trgovinskoj razmjeni tokom XIV i XV vijeka”, in: “Simpozijum – Vlasi u XV i XVI vijeku (Sarajevo, 13-16. XI 1973)”, Radovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Vol. 73, Odjeljenje društvenih nauka, Vol. 22, Sarajevo 1983, pp. 79-84.

KURSAR, Vjeran, “Non-Muslim Communal Divisions and Identities in the Early Modern Ottoman Balkans and the Millet System Theory”, in: Maria Baramova, Plamen Mitev, Ivan Parvev, Vania Racheva, eds., Power and Influence in South-Eastern Europe, 16-19th century, LIT Verlag, Berlin 2013, pp. 97-108.

LASCU, Stoica, “Balkan Vlachs – Autonomies and Modernity”, in: Maria Baramova, Plamen Mitev, Ivan Parvev, Vania Racheva, eds., Power and Influence in South-Eastern Europe, 16-19th century, LIT Verlag, Berlin 2013, pp. 191-207.

MIRDITA, Zef, Vlasi: starobalkanski narod (od povijesne pojave do danas), Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2009.

MOAČANIN, Nenad, “The Question of Vlach Autonomy Reconsidered”, in: Essays on Ottoman Civilization. Archiv Orientalni. Supplementa VII (1998). Proceedings of the XIIth Congress of CIEPO, Prague 1998, pp. 263-269.

MOAČANIN, Nenad, Turska Hrvatska, Matica Hrvatska, Zagreb 1999.

MOAČANIN, Nenad, “Croatia and Bosnia: An ‘Eternal’ Movement from Integration to Dissolution and Back”, in: Almut Bues, ed., Zones of Fracture in Modern Europe: the Baltic Countries, the Balkans, and Northern Italy, Harrassowitz Verlag, Wiesbaden 2005, pp. 99-107.

MOAČANIN, Nenad, Town and Country on the Middle Danube, 1526-1690, Brill, Leiden- Boston 2006.

MOAČANIN, Nenad, “Uskoks (Uskoci; Uscocchi; Uskoki)”, in: Gábor Ágoston and Bruce Masters, eds., Encyclopedia of the Ottoman Empire, Facts on File, New York 2009, pp. 579-580.

NILEVIĆ, Boris, Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. godine, Veselin Masleša, Sarajevo 1990.

NOVAK, Grga, “Morlaci (Vlasi) gledani s mletačke strane”, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 45 (1971), pp. 579-603.

NOVAK, Grga, “Šibenik u razdoblju mletačke vladavine 1412-1797. godine”, in: Slavko Grubišić, ed. in chief, Šibenik. Spomen zbornik o 900. obljetnici, Muzej Grada Šibenika, Šibenik 1976, pp. 133-288.

PAKALIN, Mehmet Zeki, Tarih Deyimleri ve Terimleri Sözlüğü, Vol. 1-3, Millî Eğitim Basımevi, Istanbul 1971.

PALMIERI, P. Aurelio, L\\\'associazione commerciale Artigiana di Pietà in Constantinopoli. Cenni storichi 1837-1902, Naples 1902.

PEDERIN, Ivan, Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797), Časopis “Dubrovnik”, Dubrovnik 1990.

PETKOVIĆ, Sreten, Zidno slikarstvo na području Pećke patrijaršije, 1557-1614, Matica Srpska, Novi Sad 1965.

PETROVIĆ, Đurđica, “Neki podaci o izradi topovskih kugli u Srbiji i Bosni u XV i XVI veku”, Vesnik Vojnog muzeja u Beogradu, 11-12 (1966), pp. 162-183.

POPOVIĆ, D. J., O Cincarima. Prilozi pitanju postanka našeg građanskog društva, 3rd edition, Prometej, Belgrade 2008.

RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje. Prostor, ljudi, ideje, Školska knjiga, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, Zagreb 1997

RIZAJ, Skender, “Uloga vlaha primićura u rudarstvu Kosova i Srbije u XV i XVI vijeku”, in: “Simpozijum – Vlasi u XV i XVI vijeku (Sarajevo, 13-16. XI 1973)”, Radovi Akademije i nauka Bosne i Hercegovine, Vol. 73, Odjeljenje društvenih nauka, Vol. 22, Sarajevo 1983, pp. 135-138.

ROKSANDIĆ, Drago, “Rmanj, an Orthodox Monastery on the Triplex Confinium – Perceptions and Myths, 15th-18th Centuries”, in: Egidio Ivetic and Drago Roksandić, eds., Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium. Approaching the “Other” on the Borderlands Eastern Adriatic and beyond 1500-1800, CLEUP, Padua 2007, pp. 97-124.

ŠARIĆ, Marko, “Bunjevci u ranome novom vijeku. Postanak i razvoj jedne predmoderne etnije”, in: Milana Černelić, Marijeta Rajković and Tihana Rubić, eds., Živjeti na Krivom putu, FF Press, Zagreb 2008, pp. 15-43.

“Simpozijum – Vlasi u XV i XVI vijeku (Sarajevo, 13-16. XI 1973)”, Radovi Akademije i nauka Bosne i Hercegovine, Vol. 73, Odjeljenje društvenih nauka, Vol. 22, Sarajevo 1983, pp. 73-177.

SKOK, Petar, “Vlah”, Enciklopedija Jugoslavije, Vol. 8, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1971, pp. 514-516.

STEIN, Mark L., Guarding the Frontier. Ottoman Border Forts and Garrisons in Europe, Tauris, London-New York 2007.

STOIANOVICH, Traian, “The Conquering Balkan Orthodox Merchant”, The Journal of Economic History, 20, 2 (1960), pp. 234-313.

STOIANOVICH, Traian, Balkan Worlds. The First and Last Europe, M.E. Sharpe, Armonk-London 1994.

STOJANOVSKI, Aleksandar, Raja so specijalni zadolženia vo Makedonija (vojnuci, sokolari, orizari i solari), Institut za nacionalna istorija, Skopje 1990.

SUĆESKA, Avdo, “Seljačke bune u Bosni u XVII i XVIII stoljeću”, Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine, 17 (1966-1967), pp. 163-207.

SUĆESKA, Avdo, “Položaj raje u Bosni u u XVIII stoljeću, Dijalog, 6 (1978), pp. 55-72.

UZUNÇARŞILI, İsmail Hakkı, Osmanlı Devleti Teşkilâtından Kapukulu Ocakları, 3rd edition, Vol. 2, Türk Tarih Kurumu, Ankara 1988.

VASIĆ, Milan, “Knežine i knezovi timarlije u Zvorničkom sandžaku u XVI vijeku”, Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine, 10 (1949-1959), pp. 247-278.

VASIĆ, Milan, “Etnička kretanja u Bosanskoj krajini u XVI vijeku”, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine, 13 (1962), pp. 233-250.

VASIĆ, Milan, Martolosi u jugoslovenskim zemljama pod turskom vladavinom, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1967.

ZIROJEVIĆ, Olga, Crkve i manastiri na području Pećke patrijaršije do 1683. godine, Narodna knjiga-Istorijski institut, Belgrade 1984.

ZIROJEVIĆ, Olga, “Juruci u rudnicima”, in: Etnogeneza na Jurucite i nivnoto naseluvanje na Balkanot. Materijali od Trkaleznata masa, održana vo Skopje na 17 i 18 noembri 1983 godina, Makedonska akademija na naukite i umetnostite, Skopje 1986, pp. 49-56.